Prestižna mjesta je lako kritizirati, dovoljno je početi sa kritikom svijeta prestiža koji predstavljaju. Nešto je teže kritizirati visokosofisticirane narcisoidne tvorevine koje u realnom vremenu absorbiraju svaku kritiku same sebe i trude se vanjski svijet mobilizirati upravo u smjeru bavljenja njima samima.

Massachusetts Institute of Technology (MIT) je  visokosofisticirana, prestižna obrazovna, istraživačka institucija. Sposobna provariti kritiku same sebe u realnom vremenu. U svom istraživanju opsega pojma geek (eng. scope of geek) g33koskop i Razmjena vještina već tradicionalno ugošćavaju MIT istraživače: Benjamin Mako Hill, Star Simpsons, Robert Ochschorn…

Predavanje mozete pratiti i na: http://www.ustream.tv/channel/g33koskop

Haseeb Ahmed je umjetnik, trenutno istraživač na Jan van Eyck Akademiji u Maastrichtu, koji će predstaviti svoj rad i iskustvo sa MIT-a kroz esej “O umjetnosti i istraživanju na MIT-u”.  Zabrinut “of how to construct an artwork that will have enough escape velocity to leave the orbit of the institute. If it fails to achieve this ‘velocity’ it will be trapped in the orbit of MIT where, even if ‘critical’, it would be of service for the ‘guilty conscience’ of the institute“, jer od svog osnutka MIT nije previše moralizirao oko izvora investicija: od vojnih do korporativnih.

Haseeb uspješno izbjegava zamku moraliziranja, ali i cinizma, u svojoj kritici, sasvim svjestan da ni MIT ne ostaje dužan. Haseeb nudi Marxa, Adorna, tradiciju avangarde, umjetnički senzibilitet. MIT nudi želučanu kiselinu zajebane institucije. No LOL, no boring, just deep. LOL.

Haseeb Ahmed:
http://www.haseebahmed.com/
http://visualarts.mit.edu/people/grads/grad_ahmed.html

Davoru prvo ljudi ne vjeruju, pa nakon što se uvjere – vjeruju. Tako je bilo sa bežičnim prijenosom energije. Bzzbzzbzzzbzzz svjetlosnim mačem i skeptici su začepali gubice. U novoj epizodi g33koskopa Davor napada piramide. Bosanske. Bzzbzzbzzzbzzz…

Davor: “Jesu li piramide trebale biti toliko velike i imati savršenu geometriju samo zato da bi im se drugi divili ili su morale biti takve zbog neke puno praktičnije svrhe?

Jesu li služile kao prijemnici energije, mediji za komunikaciju sa svemirom, laboratoriji za pokretanje života na Zemlji, sve zajedno ili ništa od navedenog? 

U Bosanskoj Dolini Piramida napravljena su mjerenja magnetskog polja B-field antenom u potrazi za signalom upotrebljivim za bežični prijenos energije i podataka.”

U subotu, 22.10. u 20h u Hacklabu u klubu MAMA, Preradovićeva 18, James Vasile će govoriti o FreedomBoxu, maloj autonomnoj serverskoj infrastrukturi za svačiji dom koja ima za cilj omogućiti anonimnost i zaštiti privatnost komunikacije, nadasve u situacijama kada aktivisti i disidenti u brobi protiv represivnih režima trebaju decentraliziranu, anonimnu i šifriranu razmjenu informacija i kanale obraćanja javnosti.

O predavanju
James Vasile: FreedomBox – Sloboda u kućištu

Ova prezentacija je opći uvod i izvještaj o trenutnoj fazi razvoja projekta “FreedomBox” – projekta kojeg podupire neprofitna organizacija FreedomBox Foundation čiji je izvršni direktor James, a utemeljitelj Eben Moglen. FreedomBox je osobno serversko računalo koje dolazi sa slobodno-softverskim operativnim sistemom i aplikacijama, a koji je projektiran s ciljem da omogući i osigura osobnu privatnostu korisnika služeći im kao sigurna računalna platforma na kojoj mogu graditi distribuirane društvene mreže. Softver za FreedomBox sastavljaju programeri-volonteri iz čitavog svijeta koji vjeruju u slobodni softver i slobodno društvo.

Što je FreedomBox?:

• e-mail i telekomunikacijske tehnologije koje štite privatnost i onemogućuju prisluškivanje;
• platforma za objavljivanje sadržaja koja zaobilazi represiju i cenzuru javnog govora;
• organizacijska alatka za prodemokratske aktiviste u represivnim režimima;
• komunikacijska mreža koja može služiti u hitnim situacijama krize.

FreedomBox ljudima u ruke i pod njihovu kontrolu stavlja šifriranu glasovnu i tekstualnu komunikaciju te anonimni sistem objavljivanja, društveng umrežavanja, dijeljenja medijskih sadržaja i (mikro)blogiranja. Većina potrebnog softvera već postoji: TOR za anonimni pristup mreži, GNUPG za šifriranje komunikacije, virtualne privatne mreže itd. Postoje već i malena, niskovatna računala poznata kao “server na utičnici” (plug server) na kojima se taj softver može vrtiti. Teži dio zadatka je integrirati te tehnologije, distribuirati ih i olakšati njihovu primjenu bez potrebe za stručnom pomoći. Također potrebno je i decentralizirati njihovu distribuciju i pristup resursima tako da korisnici ne moraju ovisiti i vjerovati centraliziranoj infrastrukturi.

Upravo je to zadatak FreedomBoxa: mi integriramo zaštitu privatnosti upotrebom jeftinih “servera na utičnici” ne bi li svakome omogućili da zaštiti svoju privatnost. Vaši podaci ostaju u vašem domu i po njima ne mogu rudariti vlade, milijarderi, lupeži ili pak zabadala od susjeda. Upotrebom FreedomBoxa u svom domu, bez obzira na tehnološke vještine, možete uživati u sigurnoj, privatnoj i anonimnoj komunikaciji!

FreedomBox je suradnički projekt programera iz čitavog svijeta koji vjeruju u slobodni softver i slobodno društvo. Mnogi od njih dolaze iz zajednice razvijatelja Debiana, a mnogi iz drugih kutaka svijeta informacijskih sloboda.

O predavaču

James Vasile je dugogodišnji korisnik i zagovornik tehnologija dijeljenja i kreativnih medija. Izvršni je direktor u FreedomBox Foundation, viši pravni savjetnik u Software Freedom Law Center i član upravnog odbora neprofitne organizacije Open Source Matters koja je nositelj Joomla projekta. James je doktorirao pravo na Columbia Law School, a prethodno je diplomirao politologiju i ekonomiju na Fordham University. Također pisao je kod i dokumentaciju za brojne FOSS softverske projekte.

Što god bila slijedeća velika stvar (en. next big thing) trebala bi se rimovati sa naranča (en. orange). Star Simpson se rimuje sa boranj, a boranj se rimuje s ‘naranča’. Star Simpson pušta puno komaraca u veliku kutiju u kojoj ih onda robot cvrči laserom, crta 3D animacije na kotaču bicikla koji se za taj prizor mora upogoniti brzinom od barem 10km na sat, lemi, vari, žmirka i tak. MIT voli pametne, Intelectual Ventures obožava inovativne, aerodromska policija ih ponekad hapsi i maltretira. Amerika.


1000 REM*
1010 REM* KLUB MAMA, G33KOSKOP, 23.11.2010, 20:00
1020 REM*
1984 DATA MIROSLAV,KOCIJAN,GALEB,ORAO
1985 READ A$,B$,C$,D$
1986 INPUT "DOLAZIŠ?";I$
1987 IF I$="DA" THEN PRINT "W00T": GOTO 2010
1988 PRINT "LAME":END
2010 PRINT A$;" ";B$;": ";C$;" I ";D$
>
RUN


Voja Antonić čest je gost TV-emisija koje se trude mambodžambu suprostaviti nešto razuma. Davorovo ponavljanje Teslinih eksperimenata izaziva kontroverze. No Davor i dalje marljivo razvija svoje prototipove. Mi u hacklabu volimo mahati bez veze svijetlećim neonkama. Voja i Davor će razgovarati o bežičnom prijenosu električne energije. Mi ćemo mahati neonkama. Star wars na extended g33koskopu srijedom popodne.

Kada smo na g33koskopu krenuli sa serijom predavanja o povijesti tehničke kulture naših prostora™ stalno se na vrhu te liste pojavljivao Voja Antonić. I stoji tako dugo na vrhu. Do ovog utorka 12.10.10. (epic) u 19:00, klub mama, Preradovićeva 18 (standardno).

1984. u uvodnom tekstu drugog broja “Računara u vašoj kući” stajalo je: “Računarsku revoluciju, najzad, možemo ostvariti samo ako budemo imali domaći računar.” Voja Antonić je to doslovno shvatio. Dizajnirao je računalo da u svakom domu lako izraste po jedna Galaksija. I izraslo je 10000 samogradnji. Minimum. Fascinatna
priča. Na g33koskpu. Hell fucking yeah!

Kaže Voja za g33koskopsku najavu: “Krajem 70-tih godina računar je bio u domenu magije, pa smrtnici nisu znali ni kako on izgleda ni čemu služi. Prve projekte sa mikroprocesorima sam radio dok još nisam ni video mikroračunar, program sam asemblirao ručno na papiru i EPROM programirao DIY programatorom, tako što sam tri minuta držao pritisnut jedan taster na njemu, jer dok sam ga pravio, nisam znao na šta će ličiti i nisam imao dovoljno imaginacije da predvidim prekidač za programiranje.

Ubrzo sam shvatio da digitalna tehnika nije statičan fenomen i da se prebrzo razvija da bi siromašan pojedinac mogao da prati tempo koji su zadavale korporacije. Kako su se računari razvijali, moja Galaksija je izgledala sve skromnije, pa sam u trenutku razočaranja bacio sve prototipove u kontejner. Jedan je ostao slučajno u podrumu, mnogo kasnije sam ga našao i odgovorio na molbu da ga poklonim Muzeju tehnike. Sad je on eksponat u stalnoj postavci izložbe.”

Drugi dio. Ovaj put više o piratima, politici i tehnologiji, ekologiji. Kako dalje? Ako dalje. Pirati ili nindže? Tko je bio prvi put, a ne dođe drugi magarac/ica.

Piratska stranka uzbudila je mnoge duhove. Simbolika, vrckavost, aktualnost, duhovitost i dovoljno malo vremena za još uvijek nikakvo razočaranje lako mobilizira i u provincijama poput .hr

G33koskop će i ovaj put sačuvati zrno sumnje. Okupit ćemo predstavnike studentskih blokada i (sad već) legendarnog plenuma, urbanih aktivista Prava na grad, ekoaktiviste što se upustiše u politiku, zainteresirane za društvene promjene koje proizlaze iz politike ICT sektora. I tako. Stipe Ćurković, Toni Vidan,Srđan Dvornik, Teodor Celakoski i drugi. + Standardna G33koskop publika. Ekipa.

Dva vezana utorka diskutirat će o mogućnostima političke stranke s jednom temom, (eventualnom) udruživanju takvih stranaka u klastere, angažmanu bez (mogućnosti) velikog članstva, tehnokraciji, solidarnosti, šbbkbb, nadama kakve stranke priželjkuju u budućnosti….

Piratska stranka uzbudila je mnoge duhove. Simbolika, vrckavost, aktualnost, duhovitost i dovoljno malo vremena za još uvijek nikakvo razočaranje lako mobilizira i u provincijama poput .hr

G33koskop će i ovaj put sačuvati zrno sumnje. Okupit ćemo predstavnike studentskih blokada i (sad već) legendarnog plenuma, urbanih aktivista Prava na grad, ekoaktiviste što se upustiše u politiku, zainteresirane za društvene promjene koje proizlaze iz politike ICT sektora. I tako. Stipe Ćurković, Toni Vidan, Srđan Dvornik, Teodor Celakoski i drugi. + Standardna G33koskop publika. Ekipa.

Dva vezana utorka diskutirat će o mogućnostima političke stranke s jednom temom, (eventualnom) udruživanju takvih stranaka u klastere, angažmanu bez (mogućnosti) velikog članstva, tehnokraciji, solidarnosti, šbbkbb, nadama kakve stranke priželjkuju u budućnosti….

“Milk” – http://www.imdb.com/title/tt1013753/
Za sve pjesnike, revolucionare i heroje revolucije. Prije revolucije.