Petak 17.2.2012., 19:00 net kulturni klub/hackLab “mama”

Teme:
- Dan slobodnih dokumenata 2012.
- Najava izvanredne izborne Skupstine SSH-a
- kako stojimo sa serverom i servisima?
- razno

Poslije ce se ici negdje na pice…

http://lists.iugrina.com/pipermail/fsf-hr/2012-February/thread.html

http://www.slobodansoftver.hr/index.php/Main_Page

neki možda znaju, neki su samo načuli, no eto krećemo s novim programom u Mami koji smo zasad mislili uvalit u sklopu razmjene vještina.
Kako  se sad već okupio neki broj sistemaca, koji već imaju neka iskustava u sistemašenju te i ponešto znanja , rekli smo ajmo to nešto malo podjelit sa svijetom. Pa eto, ako netko želi čuti nešto o temama koje predlažemo na wiki-u navratite danas od 16:00 u Hacklab u Mami.

“Kritička zaigranost – gaming kao paradigma digitalne kulture”

>> Raspored:

18:00-20:00
Katarina Peović Vuković: Virtually Real
Matthew Fuller: Always One Bit More, Computing and the Experience of Ambiguity

20:00-22:00
Kristian Lukić: Economies of Play
Alessandro Ludovico: Hacking Playability, Disrupting Game Accepted Conventions

>> O simpoziju:

“Nije čudno da digitalne igre postaju dominantna forma kulture našeg vremena, u trenutku kada ta vremena sama predstavljaju niz manje savršenih igara” [McKenzie Wark]

Nepovratno smo uronjeni u digitalno, pa i onda kada se čini da smo offline životi su nam posredovani digitalnim. Prije deset godina, početkom novog tisućljeća, činilo se da nema kraja kiberutopijama i novim prostorima slobode koje su obećavale nove tehnologije. Društveni, kulturalni i umjetnički imaginarij bili su opsjednuti figurama nematerijalnog i bastardnog a DJ kao nova figura producenta utjelovljavao je snove o beskonačno opuštenom miješanju, remiksiranju svih postojećih kulturalnih znakova i obrazaca.

Vremena su tokom posljednjeg desetljeća zahladila. Digitalni špekulativni mjehur se rasprsnuo na burzama, a globalni oružani sukobi su nas podsjetili i na drukčije vrste geografija od onih koje su obećavale kiberutopije. Smirenim strastima uprkos tehnološka je penetracija išla dalje i za razliku od vremena kad se moglo kritizirati ‘kalifornijsku ideologiju’ [Richard Barbrook] više nije moguće iz prve identificirati jedan kulturalni obrazac koji bi definirao nove prakse,  kako je digitalni život postao zaista globalni fenomen sa nesvodivim brojem varijacija.

To je ishodišna točka većeg broja teoretičara i umjetnika koji u posljednje vrijeme pokušavaju odgovoriti na izazove digitalnog života u dobu njegove distopijske realizacije. Za razliku od prijašnjih figura DJa ili hackera koje su podgrijavale različite i brojne nade, ti umjetnici i teoretičari govore o ‘igraču’ [engl. gamer], o homo ludens digitalis-u kao novoj paradigmi digitalnog.  Igrač/gamer tu stoji za jedno novo, otriježnjeno, ludičko i ne-eskapističko iskustvo preplitanja digitalnog/analognog, utopijskog/distopijskog, virtualnog/realnog.

Provedite subotu u mami i saznajte više o računalnim igrama, o njihovom značaju za razumijevanje prodora informacijskih tehnologija u društvene procese, o gejmerskoj supkulturi, o zajednicama moddera, o indie produkciji, o igrama kao umjetnosti i drugim zanimljivim aspektima ove tematike.

Izlaganja će se održat na engleskom jeziku.

>> O predavačima:

Katarina Peović Vuković predaje na kulturalnim studijima na Filozofskom fakultetu u Rijeci i urednica je književno-teorijskog časopisa Libra Libera.

Matthew Fuller predaje na Centru za kulturalne studije na Goldsmithsu. U pionirskim danima net.arta bio je član skupine I/O/D i suradnik kolektiva Mongrel. Autor je više knjiga iz medijske teorije: Behind the Blip, Essays on the Culture of Software, Media Ecologies – Materialist Energies in Art and Technoculture i dr.

Kristian Lukić je teoretičar, kustos i umjetnik, trenutno istraživač-doktorand na Institut za znanstvena istraživanja pri Fakultetu za društvena istraživanja u Beču. Suosnivač je Napona – Instituta za fleksibilne kulture i tehnologije. Od 2001. do 2006. bio je programski koordinator u Centru za nove medije_Kuda.org. Suosnivač je Eastwood – Real Time Strategy Group – skupine specijalizirane za tematiku tehnologije i igre.

Alessandro Ludovico je medijski kritičar i od 1993. glavni urednik nezaobilaznog časopisa za novomedijsku umjetnost, elektroničku muziku i haktivizam Neural. Jedan je od početnih kontributora Nettime zajednice. Predaje na umjetničkoj akademiji u Carrari.

Massachusetts Institute of Technology (MIT) je  visokosofisticirana, prestižna obrazovna, istraživačka institucija. Sposobna provariti kritiku same sebe u realnom vremenu. U svom istraživanju opsega pojma geek (eng. scope of geek) g33koskop i Razmjena vještina već tradicionalno ugošćavaju MIT istraživače: Benjamin Mako Hill, Star Simpsons, Robert Ochschorn…

Predavanje mozete pratiti i na: http://www.ustream.tv/channel/g33koskop

Haseeb Ahmed je umjetnik, trenutno istraživač na Jan van Eyck Akademiji u Maastrichtu, koji će predstaviti svoj rad i iskustvo sa MIT-a kroz esej “O umjetnosti i istraživanju na MIT-u”.  Zabrinut “of how to construct an artwork that will have enough escape velocity to leave the orbit of the institute. If it fails to achieve this ‘velocity’ it will be trapped in the orbit of MIT where, even if ‘critical’, it would be of service for the ‘guilty conscience’ of the institute“, jer od svog osnutka MIT nije previše moralizirao oko izvora investicija: od vojnih do korporativnih.

Haseeb uspješno izbjegava zamku moraliziranja, ali i cinizma, u svojoj kritici, sasvim svjestan da ni MIT ne ostaje dužan. Haseeb nudi Marxa, Adorna, tradiciju avangarde, umjetnički senzibilitet. MIT nudi želučanu kiselinu zajebane institucije. No LOL, no boring, just deep. LOL.

Haseeb Ahmed:
http://www.haseebahmed.com/
http://visualarts.mit.edu/people/grads/grad_ahmed.html

Program:
15:00 – Marcell Mars: Internet kao knjižnica, kibernaut kao knjižničar
16:00 – Dobrica Pavlinušić: Knjižnica danas
17:00 – Dusan Barok: Moja, tvoja, naša arhiva

Dusan Barok – http://www.burundi.sk/monoskop/index.php/Du%C5%A1an_Barok
Dobrica Pavlinušić – http://www.rot13.org/~dpavlin/personal.html
Marcell Mars – http://ki.ber.kom.uni.st

Tim povodom najavljujemo temu djeljenje sadržaja na Internetu tzv. [Share]. Vjerojatno najpoželjniji lanac je ulazni RSS feedovi, selekcija RSS itema, selektirani izlazni RSS feeds. To je dugo vremena jako dobro servisirao Google Reader. Ovih dana je Google ukinuo izlazne RSS feedove, djeljenje, komentiranje i druge social funkcije unutar Google Readera i naljutio dobar broj vjernih korisnika (http://storify.com/marcell/google-reader-shitstorm, http://sharebro.org/links).

Marcell će pokazati što se sve moglo, što se sve može i što će se možda moći u polju djeljenja sadržaja na internetu. Neka od subtnjih spominjanja:

http://tt-rss.org

http://www.newsblur.com/

http://www.instapaper.com

http://wordpress.org/

http://posterous.com/
http://www.blogger.com
http://readable.tastefulwords.com/
http://www.readability.com/
http://delicious.com/
http://pinboard.in/
http://sourceforge.net/projects/scuttle

….

Davor: “Jesu li piramide trebale biti toliko velike i imati savršenu geometriju samo zato da bi im se drugi divili ili su morale biti takve zbog neke puno praktičnije svrhe?

Jesu li služile kao prijemnici energije, mediji za komunikaciju sa svemirom, laboratoriji za pokretanje života na Zemlji, sve zajedno ili ništa od navedenog? 

U Bosanskoj Dolini Piramida napravljena su mjerenja magnetskog polja B-field antenom u potrazi za signalom upotrebljivim za bežični prijenos energije i podataka.”

O predavanju
James Vasile: FreedomBox – Sloboda u kućištu

Ova prezentacija je opći uvod i izvještaj o trenutnoj fazi razvoja projekta “FreedomBox” – projekta kojeg podupire neprofitna organizacija FreedomBox Foundation čiji je izvršni direktor James, a utemeljitelj Eben Moglen. FreedomBox je osobno serversko računalo koje dolazi sa slobodno-softverskim operativnim sistemom i aplikacijama, a koji je projektiran s ciljem da omogući i osigura osobnu privatnostu korisnika služeći im kao sigurna računalna platforma na kojoj mogu graditi distribuirane društvene mreže. Softver za FreedomBox sastavljaju programeri-volonteri iz čitavog svijeta koji vjeruju u slobodni softver i slobodno društvo.

Što je FreedomBox?:

• e-mail i telekomunikacijske tehnologije koje štite privatnost i onemogućuju prisluškivanje;
• platforma za objavljivanje sadržaja koja zaobilazi represiju i cenzuru javnog govora;
• organizacijska alatka za prodemokratske aktiviste u represivnim režimima;
• komunikacijska mreža koja može služiti u hitnim situacijama krize.

FreedomBox ljudima u ruke i pod njihovu kontrolu stavlja šifriranu glasovnu i tekstualnu komunikaciju te anonimni sistem objavljivanja, društveng umrežavanja, dijeljenja medijskih sadržaja i (mikro)blogiranja. Većina potrebnog softvera već postoji: TOR za anonimni pristup mreži, GNUPG za šifriranje komunikacije, virtualne privatne mreže itd. Postoje već i malena, niskovatna računala poznata kao “server na utičnici” (plug server) na kojima se taj softver može vrtiti. Teži dio zadatka je integrirati te tehnologije, distribuirati ih i olakšati njihovu primjenu bez potrebe za stručnom pomoći. Također potrebno je i decentralizirati njihovu distribuciju i pristup resursima tako da korisnici ne moraju ovisiti i vjerovati centraliziranoj infrastrukturi.

Upravo je to zadatak FreedomBoxa: mi integriramo zaštitu privatnosti upotrebom jeftinih “servera na utičnici” ne bi li svakome omogućili da zaštiti svoju privatnost. Vaši podaci ostaju u vašem domu i po njima ne mogu rudariti vlade, milijarderi, lupeži ili pak zabadala od susjeda. Upotrebom FreedomBoxa u svom domu, bez obzira na tehnološke vještine, možete uživati u sigurnoj, privatnoj i anonimnoj komunikaciji!

FreedomBox je suradnički projekt programera iz čitavog svijeta koji vjeruju u slobodni softver i slobodno društvo. Mnogi od njih dolaze iz zajednice razvijatelja Debiana, a mnogi iz drugih kutaka svijeta informacijskih sloboda.

O predavaču

James Vasile je dugogodišnji korisnik i zagovornik tehnologija dijeljenja i kreativnih medija. Izvršni je direktor u FreedomBox Foundation, viši pravni savjetnik u Software Freedom Law Center i član upravnog odbora neprofitne organizacije Open Source Matters koja je nositelj Joomla projekta. James je doktorirao pravo na Columbia Law School, a prethodno je diplomirao politologiju i ekonomiju na Fordham University. Također pisao je kod i dokumentaciju za brojne FOSS softverske projekte.