Već se dugo na g33koskopu nismo bavili arheologijom digitalnog nasljeđa.

Nakon Damira Muraje, Miroslava Kocijana, Voje Antonića naš sljedeći gost biti će Branimir Makanec, pionir primjene računala u edukaciji, koji je još daleke 1961. godine osnovao sekciju Narodne tehnike pod nazivom “Grupa kibernetičara”, 1968. osnovao zagrebački Multimedijski centar, kasnije patentirao i implementirao sistem komunikatora za frontalnu programiranu nastavu, stroj za individualnu programiranu nastavu “Ines”, Projektirao je i izveo oko 15 feed-back učionica u raznim gradovima tadanje Jugoslavije, kao šef razvoja poduzeća “Ivasim” projektirao je prvo hrvatsko personalno računalo “Ivel Ultra”. Dobitnik je državne nagrade za životno djelo “Faust Vrančić” (1997.), nagrade za životno djelo Zagrebačke zajednice tehničke kulture “Dr.Oton Kučera” (2001.), kao i nagrade za životno djelo “Dr. Albert Bazala” (2002.).

Respect.

Predmet istraživanja “Studij vladajuće klase” su poslovne strategije, vizije, korporativne misije Googlea, Facebooka, Amazona i eBaya (GFAeB), te dizajn i arhitektura njihovih tehnoloških infrastruktura, politika pristupa i upravljanja korisničkim servisima i pripadajućim podacima kao i aproprijacija kontrakulturnih, najčešće hakerskih, vrijednosti i identiteta. Cilj istraživanja je uspostavljanje metodologije i kritičkog teorijskog instrumenta za analizu i evaluaciju političke, etičke, i profesionalne odgovornosti navedenih korporacija prema njihovim (proklamiranim) misijama i (reklamiranim) praksama u svijetu u kojem njihovi monopoli zauzimaju sve veći prostor.

Svaki od GFAeB su pokrenuti kao poslovi vođeni isključivo na Internetu. Oni su poslovni domoroci digitalnih mreža. Njihove mrežne infrastrukture naivnom promatraču izgledat će kao “javno dostupni servisi”, upravljani dinamikom njihovih “građana”, ostvarenje koje bi očekivali od države koja brine o zajedničkim resursima. Njihov golemi rast je paradigmatski primjer snage i efekta mrežnog razvoja. Mnogi su u ranim danima digitalnih mreža sanjali o eliminaciji posrednika u poslovanju i komunikaciji, ali iako su brojni posrednici otpali, oni koji su opstali učvrstili su svoje monopole s daljnjom tendencijom dominacije.

Oni digitaliziraju svjetsku intelektualnu baštinu, planetu Zemlju, Mjesec, mora i podmorje (Google), osiguravaju globalnu platformu trgovanja gdje bilo tko može prodati bilo što bilo kome (eBay), facilitiraju ponudu na tržištu intelektualnog rada tako što spajaju poslodavca s najamnim radnikom bez direktnog kontakta gdje je posao podjeljen u hiljade malih zadataka koje radnicima disribuira online platforma u realnom vremenu (Amazonov Mechanical Turk). Oni znaju tko je prijatelj s kim (Facebook), kakve su čije potrošačke preferencije
(Amazon) ili koliko je tko pouzdan prodavač ili kupac (eBay). Oni su vladajuća klasa digitalnog svijeta.

Dosadašnji rezultati istraživanja su mapiranje i mjerenje fizičke infrastrukture Google-a: koliko servera, koliko novaca, ljudi i vremena je potrebno za izgradnju takvog sustava, povijesni pregled razvoja i implementacije ideje virtualne mašine, ispreplitanja različitih socijalnih dinamika (vojne, korporativne, akademske i
kontrakulturne) u pokušaju ostvarivanja autonomije kroz kontrolu razvoja virtualne mašine i konkretan razvoj slobodnog softvera i izgradnja autonomne mrežne infrastrukture p2p biblioteke (“ilegalnih”) digitalnih knjiga.

Link: http://www.scribd.com/my_document_collections/3523982

- – - -
O predavaču:

Nenad Romić aka Marcell Mars (r.1972.). Napredni korisnik Interneta.

http://ki.ber.kom.uni.st/